Hrvatsko društvo sudskih vještaka
i procjenitelja
Frane Petrića 5, 10000 Zagreb
Tel: 01 481 1797, Fax: 01 481 3180
Mob: 098 446 223
E-mail:

Frane Petrića 5, 10000 Zagreb
Tel: 01 481 1797, Fax: 01 481 3180
Mob: 098 446 223
E-mail:
Piše: mr. sc. Krunoslav Ormuž, dipl.ing.stroj. - stalni sudski vještak za strojarstvo i promet, član Skupštine HDSVIP, voditelj podružnice, voditelj Strukovnog odbora
Eskalacija rata na Bliskom istoku rezultirala je nezapamćeno brzim rastom cijena nafte. Ne dogodi li se obrat, vozačima se crno piše - spasiti ih ne može niti vožnja na struju, a još manje e-gorivo.
Cijene goriva uskoro bi lako mogle odletjeti u nebo, usprkos potezu Vlade koja je ponovno odlučila zauzdati maloprodajne cijene naftnih derivata na benzinskim postajama. Koliko god u prvi mah djelovalo spasonosno što je zahvaljujući tom potezu došlo tek do minimalnog poskupljenja, te Eurosuper plaćamo 5, a Eurodizel 17 centi manje nego što bi to bio slučaj bez ove intervencije, riječ je o vatrogasnom rješenju, donekle održivom ako cijena nafte ne nastavi streloviti rast. Što, nažalost, uopće nije nezamisliv scenarij.
Tankeri, naime, već neko vrijeme stoje blokirani u Perzijskom zaljevu, jer je Iran zatvorio uski Hormuški tjesnac kojim prolazi približno četvrtina svjetske nafte i plina. Trump kaže da će američka mornarica zaštititi svaki brod koji želi proći tjesnacem, no problem je u tome što u ovoj situaciji nijedna osiguravajuća kuća ne želi osigurati transport, pa sada sa zapadne strane tjesnaca pluta oko 280 milijuna barela sirove nafte.
Za ilustraciju, to je količina koju Hrvatska potroši za devet godina. Cijene nafte već su u prvom radnom danu nakon početka vojnog sukoba skočile za više od deset posto, a do kraja prvog tjedna rata za čak 35 posto, što je rekordna brzina rasta u više od 40 godina. Neki analitičari već spominju da bi cijena barela, nastavi li se ovaj sukob na Bliskom istoku, lako mogla premašiti i iznos od 200 dolara.
Problem u ovom trenutku jest što se cijena nafte i njezinih derivata određuje špekulativno, na burzama, uzimajući u obzir ponudu, potražnju i rizike. A rizik je u ovom trenutku visok i glavni razlog rasta cijene. Kako nesreća nikad ne dolazi sama, sva je prilika da će porast cijena goriva izazvati lančanu reakciju poskupljenja. Porastom cijena energenata, logično, najviše će biti pogođene energetski intenzivne gospodarske grane, poput kemijske industrije, industrije metala i polimera, a samim time i automobilska industrija.
Tako bi u crnom scenariju značajno mogla poskupjeti ne samo goriva, već i automobili koji ih troše. Netko će sad sigurno zaključiti da je europska agenda zelene tranzicije bila pravi put, no stvarnost pokazuje da smo još uvijek u velikoj mjeri ovisni o uvoznoj nafti i plinu. Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Europa je pronašla alternativne izvore, no sada su i oni ugroženi.
Otvara li ovaj razvoj situacije priliku za električne automobile, teško je pitanje. Premda u stalnom porastu, njihov je udio u prodaji na europskoj razini lani iznosio još uvijek skromnih 17,4 posto, a potraje li ova situacija, mogli bi poskupjeti i oni i električna energija, koja se u velikoj mjeri i dalje proizvodi iz fosilnih goriva.
Ova će kriza bez ikakve dvojbe ubrzati prelazak na neugljične, nefosilne izvore energije, no promjena nije moguća preko noći. Uglavnom, kupnja električnog automobila kako bi se u njemu našao spas od skupog goriva u ovom se trenutku čini prilično iracionalnim potezom, baš poput skladištenja velike količine goriva nabavljene prije poskupljenja u podrumu kuće.
Teško da bi nas sve skupa u ovom trenutku mogao spasiti i prelazak na sintetička, ugljično neutralna e-goriva. Proces proizvodnje takvog goriva, naime, energetski je intenzivan, jer je za dobivanje vodika, sastavnice svih ugljikovodika, potrebna elektroliza vode, koja pak traži velike količine električne energije. Osim toga, trenutna proizvodnja e-goriva je na eksperimentalnoj razini i u tim malim količinama ona su iznimno skupa, pa cijenom ne bi mogla konkurirati ni značajno skupljim derivatima fosilnih goriva.
Ipak, donese li se odluka da se tranzicija do potpuno električnih auta može bezbolnije provesti pomoću ugljično neutralnih goriva, tehnologija je spremna - treba samo proizvodnju podignuti na veću razinu. Tim bolje ako sve bude moguće na europskom tlu, jer na taj način pada i ovisnost o geopolitičkim prilikama drugdje po svijetu. No, riječ je o procesu koji će također zahtijevati vrijeme i teško da može biti odgovor na aktualnu krizu.
UKRATKO
- Mnogi analitičari već spominju da bi cijena barela, koja proteklih tjedana raste brže nego ikad u posljednjih 40 godina, uskoro mogla biti viša i od 200 dolara
- Rafinerije u plamenu i zatvoreni Hormuški tjesnac kojim prolazi približno četvrtina svjetske nafte i plina itekako su loša vijest za vozače u Europi, pa tako i u Hrvatskoj
- Neko vrijeme kupilo se stavljanjem na tržište nafte iz strateških rezervi, u kojima navodno ima čak 1,8 milijardi barela. No, niti to nije dugoročno rješenje
- Električni auti mnogima su iznenada postali zanimljiviji, no i oni bi sad mogli poskupjeti, kao i struja koja se u velikoj mjeri još uvijek dobiva iz fosilnih goriva
Tekst je objavljen na stranici:
https://www.jutarnji.hr/autoklub/aktualno/voznja-postaje-luksuz-skupa-nafta-nece-poskupiti-samo-gorivo-vec-i-sve-ostalo-pa-i-same-aute-15690003

Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja traži novi zakon i pravedniji cjenik, ističući nezadovoljstvo zastarjelim propisima i neadekvatnom procjenom vrijednosti nekretnina prilikom izvlaštenja.
opširnije
Melita Bestvina smatra da bi povratak sudskih vještaka u komisije Porezne uprave omogućio točnije procjene vrijednosti nekretnina, smanjio odstupanja u cijenama i osigurao realan porez na promet nekretnina.
opširnije
Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja upozorava da procjene nekretnina moraju biti transparentne i temeljene na realnoj tržišnoj vrijednosti.
opširnije
Smatra se da postojeći Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda može biti dovoljan za obnovu potresom pogođenih područja, bez potrebe za novim propisima.
opširnije
Melita Bestvina, predsjednica HDSViP-a, upozorava da se odgovornost za lošu gradnju lako može utvrditi i traži drastične kazne za one koji krše pravila, ističući potrebu za zakonskim izmjenama kako bi se spriječila devastacija prostora i osigurala kvaliteta gradnje.
opširnije